Mu mateka y’isi, hari
ibyorezo byishe abantu benshi ku buryo byahinduye imijyi, ubukungu, imiryango ndetse
n’uburyo abantu batekerezaga ku ndwara.
Ariko inyuma y’urupfu
rw’abantu benshi hari indi nkuru, abashakashatsi
batangiye gushaka impamvu, gukora ubushakashatsi, kuvumbura virus cyangwa
bacteria, gukora imiti n’inkingo, ndetse no gushyiraho uburyo bushya bwo
kurinda abantu.
Dore bimwe mu byorezo
byagize izo mpinduka zikomeye.
1. BLACK DEATH cyabayeho hagati 1346–1353
Black Death ni kimwe
mu byorezo byica cyane mu mateka y’isi.
Cyatewe na Yersinia pestis, bacterium ikunze kuba
mu nyamaswa nto n’udusimba tuzivamo. Mu kinyejana cya 14, cyakwirakwiye mu
Burayi ndetse no mu bice bya Aziya no mu nkengero z’inyanja ya Mediterane.
WHO ivuga ko Black
Death yishe abarenga miliyoni 50
mu Burayi. Ariko ubushakashatsi bw’amateka bwerekana ko umubare nyawo utazwi
neza, kuko nta mibare yizewe yari ihari mu kinyejana cya 14.
Mu Burayi, uduce tw’u
Butaliyani, u Bufaransa, u Bwongereza, Espagne n’utundi tw’igihugu twibasiwe
cyane. Mu ntangiriro z’icyorezo, n’uduce two muri Asia yo hagati twagize uruhare
mu mateka yacyo.
Ubushakashatsi
bwa Harvard University ku
DNA ya kera bwagaragaje ko abantu bapfuye hafi y’ikiyaga cya Issyk-Kul muri
Kyrgyzstan mu 1338–1339 bari baranduye Yersinia pestis, kandi genome yabo
ishobora kuba iri hafi y’umuzi w’umurongo wa bacterium wagize uruhare muri
Black Death.
Icyo gihe nta muntu
wari uzi ko bacterium ari yo yabitezaga. Hashize imyaka myinshi cyane, abahanga
baza kumenya Yersinia pestis no gusobanukirwa uburyo plague ikwirakwira.
Uyu munsi nta vaccine ikoreshwa buri gihe ku bantu bose,
ariko plague ishobora kuvurwa hakoreshejwe antibiotics, cyane cyane iyo itangiye kuvurwa hakiri kare.
2. SMALLPOX
Smallpox ni imwe mu
ndwara abantu batinye cyane mu mateka.
Yaterwaga na variola virus, ikaba yarabayeho mu
bantu imyaka ibihumbi.
WHO ivuga ko smallpox
yishe miliyoni 300 mu kinyejana
cya 20 cyonyine. Indwara yari ifite mortality ishobora kugera hafi
kuri 30% ku bwoko
bukomeye.
Yigeze kuba hirya no
hino ku isi, cyane cyane mu Burayi, Aziya, Afurika no muri Amerika.
Mu 1796, umuganga w’Umwongereza Edward Jenner yakoze
ubushakashatsi bwagaragaje ko gukoresha cowpox bishobora kurinda umuntu
smallpox.
Ibi byabaye
intangiriro y’urukingo rwa smallpox kandi bifatwa nk’imwe mu ntambwe zikomeye
cyane mu mateka ya vaccination.
WHO yatangije gahunda
ikomeye yo kurandura smallpox mu 1967.
Case ya nyuma ya
smallpox yanduye umuntu mu buryo busanzwe yabonetse muri Somalia mu 1977.
Mu 1980, WHO yatangaje ko smallpox
yaranduwe burundu.
Niyo ndwara yandura yonyine abantu baranduye ku
isi yose kugeza ubu.
Ikintu gitangaje ni
uko nta muti wa smallpox wari
waravumbuwe ngo uvure indwara mbere y’uko irandurwa. Ahubwo vaccination
ni yo yabaye intwaro nyamukuru yo kuyirandura.
3. CHOLERA
Cholera ni indwara
iterwa na Vibrio cholerae,
cyane cyane ikandurira mu mazi cyangwa mu biribwa byanduye.
Mu kinyejana cya 19,
habayeho pandemics nyinshi za cholera.
WHO ivuga ko
habaye pandemics esheshatu mu
kinyejana cya 19, zikaba zarahitanye miliyoni z’abantu; pandemic ya
karindwi yatangiye muri South Asia mu 1961 kandi iracyakomeza kugira outbreaks
hirya no hino ku isi.
Cholera yagiye
igaragara cyane muri South Asia, Middle East, Europe, Africa, Caribbean n’ahandi.
Mu bihe bya none,
Afurika yabaye imwe mu turere twibasiwe cyane n’ibyorezo bya cholera.
Mu 1854, umuganga witwa John Snow yakoze ubushakashatsi
bukomeye i London.
Yashushanyije aho
abantu bapfiriye, akurikirana aho bakuraga amazi, maze asanga abantu benshi
bapfiriye hafi y’isoko y’amazi ya Broad Street.
Yasabye ko handle
y’iyo pump ikurwaho.
Nyuma yaho outbreak
iragabanuka.
Ubu bushakashatsi
bwafashije gushyiraho imwe mu nkingi za modern epidemiology uburyo bwo gukoresha amakuru y’abarwayi
kugira ngo umenye uko indwara ikwirakwira.
Uyu munsi, ikintu cya
mbere mu kuvura cholera ni oral
rehydration solution (ORS), kuko ikibazo gikomeye ari ukubura amazi n’imyunyu
umubiri utakaza.
WHO ivuga ko ORS
ishobora kuvura neza hafi 80%
by’abarwayi iyo itanzwe neza. Abarembye bashobora gukenera fluids
zo mu mutsi n’antibiotics.
Hari kandi inking za cholera, zikoreshwa
cyane mu gukumira no kugenzura ikwirakwira ryayo.
4. SPANISH FLU cyabayeho hagati 1918–1919
Mu 1918, isi yahuye na
pandemic ikomeye y’ibicurane.
Yiswe cyane Spanish Flu, ariko izina ntirisobanura
ko Spain ari ho virus yatangiriye.
Virus yari H1N1.
CDC ivuga ko abantu
hafi miliyoni 500, hafi
kimwe cya gatatu cy’abatuye isi icyo gihe, bashobora kuba baranduye.
Abapfuye bagereranywa
nibura kuri miliyoni 50,
kandi hari ubushakashatsi bwigeze gutanga estimate igera hafi kuri miliyoni
100.
Yageze ku migabane
hafi yose.
India yari mu bihugu
byagize igihombo gikomeye cyane; ubushakashatsi bumwe bwagereranyije ko abantu
barenga miliyoni 14 bapfuye
muri India. Leta Zunze Ubumwe za Amerika zo zabuze abantu hafi 675,000.
Mu 1918 nta vaccine ya
influenza yari ihari, kandi nta antibiotics zari zihari zo kuvura bacterial
infections zashoboraga gukurikiraho.
Abantu bakoresheje
isolation, quarantine, isuku no kugabanya guteranira ahantu hamwe.
Abashakashatsi
nka Jeffery Taubenberger na David Morens, bakoresheje tissue za
kera n’ubushakashatsi bwa genetic sequencing, bagize uruhare mu gusobanukirwa
genome ya virus ya 1918.
Ibyo byafashije
abahanga kumenya byinshi ku cyatumye iyo virus iba mbi cyane no gutegura uburyo
bwo guhangana na pandemics z’ibicurane zizaza.
5. HIV/AIDS kuva mu myaka ya 1980
HIV/AIDS ni kimwe mu
byorezo bimaze igihe kirekire cyane bigihari.
HIV yibasira
ubudahangarwa bw’umubiri, kandi iyo itavuwe ishobora gutera AIDS.
Kugeza mu mpera
za 2025, WHO igereranya ko
abantu miliyoni 44.2 bamaze
gupfa bazize indwara zifitanye isano na HIV. Abantu hafi miliyoni 41 bari babana na HIV mu
mpera za 2025.
Sub-Saharan Africa ni yo yagizweho
ingaruka cyane kurusha ahandi.
Mu 2025, WHO ivuga
ko miliyoni 26.3 z’abantu
babanaga na HIV bari mu WHO African Region, kandi ako karere kakaba karimo
abarenga bibiri bya gatatu by’abantu bose babana na HIV ku isi.
Mu myaka ya 1990,
ubushakashatsi bwinshi bwatangiye kwerekana ko guhuza imiti myinshi bishobora
kuba byiza kurusha gukoresha umuti umwe.
Ubushakashatsi
bwa ACTG 175, bwatewe
inkunga na NIAID, bwasohotse mu 1995 bwerekana ko combination therapy
yashoboraga kuba nziza kurusha AZT yonyine mu kugabanya progression y’indwara
no gupfa ku bantu bamwe.
Mu 1996, ubushakashatsi ku miti itatu cyane cyane igihe protease inhibitors zinjiye mu buvuzi bwatumye habaho icyo
bise HAART/cART, uburyo
bwahinduye cyane ubuvuzi bwa HIV.
NIAID ivuga ko ubwo
buryo bushobora guhagarika HIV replication ku rwego rwo hasi cyane kandi
bukagabanya cyane morbidity na mortality.
Kugeza ubu nta vaccine ya HIV yemejwe kandi nta muti
ukuraho HIV burundu.
Ariko antiretroviral
therapy irakora neza cyane. WHO ivuga ko mu 2025, 95% by’abantu bari kuri ART
kandi bapimwe viral load bari bafite virus suppressed.
6. COVID-19 kuva 2019 kugeza ubu
COVID-19 ni imwe mu byorezo bikomeye cyane mu bihe bya none.
Virus yayo yitwa SARS-CoV-2.
Mu 2020, yakwirakwiye
ku isi yose, ihagarika ingendo, ubucuruzi, amashuri n’ibikorwa byinshi.
Imibare
y’abapfuye baratangaje si
yo yonyine ikoresha mu gusobanura ingaruka za COVID.
WHO yagereranije ko
hagati ya 2020 na 2021,
pandemic yaba yarateje hafi miliyoni
14.9 z’excess deaths ku isi, harimo impfu zitaziguye ndetse
n’izatewe n’ingaruka pandemic yagize ku buzima n’imibereho.
Kugeza muri 2023, WHO
yari yatangaje ko umubare w’impfu za COVID zari zatangajwe warengeje miliyoni 6.9.
Ingaruka zari hirya no
hino ku isi, ariko Americas,
Europe na South-East Asia biri mu turere twagize umubare munini
w’excess deaths mu mibare ya WHO.
WHO yagaragaje kandi
ko ibihugu 10 byonyine byari bifite hafi 68% by’excess deaths mu 2020–2021.
Kimwe mu bintu
byatangaje abahanga ni umuvuduko vaccine yakozweho.
NIH/NIAID yakoranye
na Moderna mu guteza
imbere vaccine ya mRNA-1273.
Phase 1 clinical trial
yatangiye ku 16 Werurwe 2020,
kandi ubushakashatsi bwambere bwerekanye ko vaccine yateje antibody responses
zikomeye mu bantu bari bitabiriye trial.
Mu Kuboza 2020,
vaccines za Pfizer-BioNTech na
Moderna zari zimaze guhabwa emergency authorization, kandi buri
imwe yari ifite efficacy irenga 90% mu kurinda symptomatic COVID mu isesengura
ry’ibanze ry’ibizamini.
Uyu munsi vaccines
ziracyakoreshwa cyane cyane mu kurinda severe disease n’urupfu, kandi hari vaccines za mRNA ndetse na
protein-based vaccines. World Health Organization
Ubushakashatsi
bwakozwe mu bihugu birindwi byo mu Burayi, buyobowe na WHO/Europe
n’abafatanyabikorwa, bwagaragaje ko COVID ikomeje gutera hospitalization
n’impfu, ariko vaccine igezweho ikomeza kuba uburyo bukomeye bwo kugabanya
severe disease.
ICYO IBI BYOREZO BYOSE BITWIGISHA
Iyo dushyize hamwe
Black Death, Smallpox, Cholera, Spanish Flu, HIV/AIDS na COVID-19, tubona ko
buri cyorezo cyazanye ikibazo gikomeye.
“Black Death” yatwigishije
byinshi ku ndwara zandurira ku nyamaswa no ku kamaro ko gusobanukirwa pathogen.
“Smallpox” yerekanye ko
vaccine ishobora kurandura indwara burundu.
“Cholera” yerekanye ko
amazi meza, isuku na epidemiology bishobora kurokora ubuzima.
“Spanish Flu” yerekanye ububi
bwa respiratory pandemics iyo nta vaccine n’imiti bihari.
“HIV/AIDS” yerekanye
imbaraga za combination therapy n’ubushakashatsi bwimbitse kuri virus.
“COVID-19” yerekanye
umuvuduko science ishobora kugira mu gukora vaccine no gukurikirana virus
nshya.
Ikintu kimwe
kibihuza:
Icyorezo gitangira ari ikibazo cy’ubuzima, ariko uko ubushakashatsi
bugenda butera imbere, gihinduka isomo rishobora gukiza abantu benshi mu bihe
bizaza.
Niyo mpamvu amateka
y’ibyorezo atari amateka y’abantu bapfuye gusa.
Ni n’amateka y’abashakashatsi batigeze bareka gushaka igisubizo.

Ibitekerezo
Nta gitekerezo kiratangwa kuri iyi nyandiko. ba uwambere gutanga igitekerezo!
Tanga igitekerezo